Iznenadna srčana smrt kod sportista i mladih ljudi se dešava zbog mnogo razloga. Ti ljudi su izloženi ekstremnim naporima kako psihičkim tako i fizičkim. Iznenadna srčana smrt nastaje od poremećaja srčanog ritma, od infarkta srca, a mogu je izazvati i neke urođene srčane bolesti. Uz to sportisti umiru i od krvarenja u mozgu. Poremećaj srčanog ritma je izazvan uzbuđenjima na sportskim događajima, jakim osjećajem tuge ili radosti, koji su izuzetno opasni za rad srca. Tada smrt nastupa za par sekundi i to ne samo kod spirtista , objašnjava prof. dr Miroslav Medenica, internista kardiolog, jedan od najvećih stručnjaka i pionira u bivšoj Jugoslaviji za iznenadnu srčanu smrt, medicinski direktor PZU Novi Cenex Medical.
- Srce je mašina koja, i kada je u najboljem redu, u jednom trenutku može da stane. Srce proučavam praktično čitav svoj život, zahvaljujući tome ponekad se osjećam kao gospodar života i smrti i ni sa kim se ne bih mijenjao. S pravom mogu reći da svijetom već duže vrjeme vlada „epidemija” kardiovaskulatnih bolesti – naglašava doktor medicinskih nauka Medenica.
•Broj srčanih bolesti je u porastu među mladima da li medicina ima objašnjenje?
– Ni mlađa populacija nije pošteđena ovih bolesti, ali na sreću čovječanstva procenat mladih ljudi koji se liječe od ovih bolesti daleko je manji od onih koji su zašli u šestu deceniju. Mladi ljudi danas žive u savremenom, veoma lošem društvu, koji traži brzinu i agresivnost svakog pojedinca da bi mogao da opstane, a upravo ovakvo ponašanje šteti organizmu. Razni faktori kao što su stres, nezaposlenost, ekonomska situacija u kojoj se nalazimo doprinose gubitku zdravlja. Bolest nije samo gubitak zdravlja već skup drugih okolnosti. Da bi mladi ljudi bili zdravi moraju imati radno mjesto, biti zadovoljoni na radnom mjestu, biti socijalno zbrinuti, recimo imati stan, prijatelje... Mladi su najugroženija grupa, jer moraju sve to stvoriti u ovakvoj ekonomskoj situaciji.
•Koja su najčešća oboljenja srca kod mladih ljudi?
– Visok krvi pritisak veliki je rizik među mladima, kao i poremećaj srčanog ritma.
•U kojoj mjeri se ljudi koji boluju od ovih bolesti moraju pridržavati posebnih ograničenja i koliko to utiče na kvalitet njihovog života i obavljanje svakodnevnih aktivnosti?
– Bez obzira na to što postoje mnogi faktori rizika koji negativno utiču na naše zdravlje, postoje pravila u ishrani i ponašanju, koja pomažu očuvanju našeg organizma, samim tim i zdravlja. Najzdraviji način ishrane, koji ujedno podrazumijeva i vid terapije protiv koronarnih oboljenja, jeste korišćenje što više voća i povrća u ishrani. Zatim zabrana upotrebe alkohola, zabrana pušenja, kontrola stresa, posebno emocionalnog, te racionalna upotreba soli u ishrani.
•Koji su presudni faktori za nastanak srčanih bolesti?
– Faktori rizika dijele se na promjenljive i nepormjenljive. Nepromjenljivi su starost, pol, porodična anamneza, a promjenljive se dijele na glavne i sporedne. Glavni su: visok pritisak, šećerna bolest, hiperlipoproteinemija tj. povišena masnoća u krvi, pušenje, gojaznost, dok sporednih ima oko 350. Ovi faktori se prepliću, dijele na osobu koja je ugrožena i ispoljavaju anginu pektoris, infarkt miokard ili pak fatalne oblike koronarne bolesti. Na nepromjenljive faktore rizika ne možemo uticati, ali na promjenljive možemo i to našim ponašanjem – odlaskom doktoru, kontrolom i uzimanjem medikamenata.
•Koji su najčešći kandidati za bolesti srca i visokog krvnog pritiska?
–Naravno prva kategorija su nasljedno predisponirane osobe i osobe sa više faktora rizika – starija populacija, pacijenti skloni uživanju alkoholu i pušenju.
•Koje simptome nikako ne bio trebalo ignorisati za odlazak na pregled?
– Svakako bol u grudima koji se širi ka vratu, ramenima, vilici, pozadi prema kičmi i koji traje oko 15 do 30 minuta ili cijeli dan je najopasniji. Praćen je često slabošću, malaksalošću, pojačanim znojenjem, strahom od neminovne smrti i hitno je potrebno javiti se u stanicu za Hitnu medicinsku pomoć.
•Da li se simptomi koji ukaziju na bolesti srce lako prepoznaju ili postoje i tkz. prikriveni ili sliženiji koji utiču na druge organe ili bolesti?
– Mnogi simptomi koji ukazuju na bolesti srca, poput bola u grudima, slabosti, malaksalosti, zamaranja uz brdo pa čak i po ravnom, osjećaj nepravilnog rada srca itd, lako se prepoznaju, ali postoje i simptomi koje ljekari ne prepoznaju. Tu prvenstveno mislim na kratkotrajne gubitke svijesti ili nemir. Nemir je veoma važan. To je prodromalni (nespecifični) simptom koji ukazuje da će se u bliskoj budućnosti desiti iznenadna srčana smrt. Jedan od prvih znakova infarkta je bol u grudima, ali svi bolesnici neće imati bol u grudima. Bolesnici od dijabetesa nemaju bol u grudima kod njih protiče asimptomatski.
•Koje navike i aktivnosti bi trebalo usvojitit kao preventivu od srčanih bolesti?
– Srčana bolest se može prevenirati ranim otkrivanjem faktora rizika i što hitnijem pristupanju liječenja srčanih bolesti. To je prvi dio priče, drugi dio priče usmjeren je na pravilnu i zdravu ishranu, te fizičku aktivnost koja povećava čak i elastičnost krvnih sudova, snižava masnoću u krvi i otklanja stres.
•Koji su budući trendovi u kardiologiji?
– U Mičigenu se radi genetsko liječenje mnogih teških oboljenja, pa i srčanih/infarkt miokarda, arterijalna hipertenzija/. U ćelije srca se ubacuje gen koji pospješuje proizvodnju ključnog proteina koji pomaže srčanom mišiću da se oporavi. Ovaj način liječenja će u medicini uvesti revoluciju, jer će genska terapija regenerisati i obnoviti same organe. To je terapija ovog vijeka.
•Šta je to srčani zastoj a šta infarkt miokarda?
– Srčani zastoj je klinička smrt sa naglim prestankom normalne cirkulacije krvi usled nemogućnosti srca da se pravilno kontrahuje tokom sistole. Infarkt miokarda ili srčani udar podrazumijeva oštećenje i izumiranje ćelija srčanog mišića zbog poremećaja cirkulacije tkz. ishemijske nekroze miokarda. Od njega više od 50 odsto pacijenata umre prije nego što dođe do bolnice.
•Može li se spriječiti iznenadna srčana smrt?
– S obzirom na to da se problemom iznenadne srčane bolesti bavim od 1980. godine u mom radu „Iznenadna srčana smrt” opisana je definicija, incidencija, patologija i određeni biohemijski i psihosocijalni riziko-faktori. Rješenju problema prevencije iznenadne smrti postoji više pristupa: organizovanje timova hitne kardiopulmonalne reanimacije unutar medicinskih centara; otkrivanje subkliničkih i premonitarnih znakova iznenadne srčane smrti i sistematsko provođenje mjera prevencije kako primarne u otklanjanju faktora rizika i kontrolu osobe sa „visokim rizikom“ tako i mjere sekundarne prevencije koje uključuju medikamentnu profilaksu.
D.TOMAŠEVIĆ

Stres bolest današnjice

•Stalno se govori o stresu i njegovom uticaju na infarkt. Sa druge strane neki stručnjaci su mišljenja da se njegov uticaj preuveličava?
- Sve ono što se dešava u psihi čovjeka odražava se na bolest ili zdravlje organizma. Emocionalni stres, strah, anksioznost, porodičn i i životni potresi nadražuju hipotalamične centre. Stimulišu organizam na lučenje kateholamina, glukokortikoida, slobodnih masnih kiselina i triglicerida. Jači nadražaji senzornih nervnih završetaka simpoatikusa na srcu i krvnim sudovima povećavaju krvi pritrisak. Ubrzavaju frekvencu rada srca i povećavaju kontraktilnost srčanog mišića. Stres je bolest današnjice, on nas prati na svakom koraku. U medicini i psihologiji danas se tim terminom označava skup protiv dejstva prilagođavanja organizma koje nastaje kao odgovor na neke spoljašnje ili unutrašnje činioce. Danas se stres liječi i bez ljekova. Što se tiče štetnosti za srce, vi zaključite. Biće lak odgovor. Ogromna šteta.


Srčani udar obično „gađa” ponedjeljkom

•Je li istina da srčani udar pogađa ujutro?
- Nedelja je dan odmora, dan maksimalne relaksacije. Nakon nje nastupa ponedeljak kada u jutatnjim satima maksimalno relaksirani ulazimo u akciju, veliko opterećenje za organizam, nastupa stresno jutro i tad se dešava najviše srčanih incidenata pa infarkta. U literarturi se ovo zove ponedeljnička bolest.